петок, септември 30, 2005

Hey Nostradamus!

Prvo zboruva Sheryl. Za nea coveshtvoto se razlikuva od se preostanato shto zivee na ovoj svet samo po toa shto e sposobno svesno da pravi zlo. Sheryl sigurno znae za shto zboruva, taa e mrtva. Vo sustina, taa e svesna deka umre, se naogja vo nekoja cudna sostojba pomegju zivotot i smrtta. Znae deka taa sostojba e preodna. Smirena e, okolu nea e belo, do nea dopiraat samo molitvi. Molitvi, koi cesto ja spomenuvaat nea. Sheryl sigurno znae za shto zboruva bidejki beshe ubiena vo masakra vo nejzinoto sredno ucilishte. Umira vo racete na nejziniot taen soprug Jason. Umira drzejki tetratka na koja shto pisuva : god is nowhere. God is now here. Taa tetratka ke ja napravi podocna svetec.
Potoa zboruva Jason. Tie dvata sakaa da vodat ljubov. Spored nivnata religija za da go storat toa moraa da bidat vo brak. Letnaa od predgradijata na Vankuver do pustinata na Las Vegas kade shto se vencaa. Posle toa site znaea deka pravat nelegalni raboti. Nikoj ne znaeshe deka toa im e dozvoleno. Planiraa idnina. Sheryl veke beshe trudna. Nejzinoto bebe otide zaedno so nea. Jason pishuva ispolnet so strav i nesigurnost. Posle nesreken splet na okolnosti toj bese obvinet za ubistvata vo negovoto ucilishte. Iako se dokaza deka ne e povrzan so niv, somnezite ostanaa. Site se svrtea od nego, roditelite na Sheryl, negoviot tatko – viktorijanski arogantniot, bezdushen no ubeden vo svojata bezgreshnost, Reg. Negovata majka potona vo alkohol. Negoviot zivot se vrti okolu igranje na bilijard i redenje plochki. Jason e alergicen na se shto zavrshuba so –aine. Ko ke ispie malce poveke ne pameti shto se slucilo. Bash toj gubiotok na memorija ke go napravi da iscezne zasekogash. Jason pishuva za svoite vnuci koi se vo sustina negovi sinovi. Osven nego i zenata na negoviot mrtov brat nikoj drug ne znae za toa...

Se ova shto dosega go prenesov za dejstvoto na Hey Nostradamus od Douglas Coupland zvuci kako spanska serija. Vo 250 stranici na ovoj cuden roman ima mnogu taga, izgubenost, potraga po svetost i spokoj, obichna covecka zelba za sreka. Cetvoricata naratori na HN se povrzani vo greshen krug vo koj se mozelo da bide prekrasno dokolku

a. Bog bi bil dobar i praveden kako shto im kazuvale koga bile mali
b. dokolku zivotot bi bil kratok. Koga zivotot e kratok covek nema vreme da taguva. Se se slucuva naednash, nema vreme za gubenje na verbata vo idealite. Se umira brzo. Se stanuva svetec, kako Sheryl.

Mojot prv Coupland sigurno nema da bide posleden. Nema poveke da pisuvam zoshto, samo ke ja citiram (kako shto ne ucea vo osnovno, koga ke pisuvavme obrabotka na lektira) ideata na HN, stranica 91, zboruva majkata na Jason i Kent, svekrvata na Sheryl, nesudenata svekrva na Heather, soprugata na Reginald...

Hey Nostradamus! Did you predict that once we found the Promised Land we’d all start offing each other? And did you predict that once we found the Promised Land, it would be the final Promised Land, and there’d never be another one again! And if you were such a good clairvoyant, why didn’t you just write things straight out?What’s with all the stupid rhyming quatrains? Thanks for nothing.

p.s pomalce od tri pati mi se slucilo da placam na posledniot pasus na nekoja kniga. Denes se sluci tretiot pat. Krikot na Reg go narushi moeto mirno popladne. Iako, toj krik, za nego sigurno deluval smiruvacko.

недела, септември 25, 2005

samokritika

Blogot na ania e tapa, barem vo posledno vreme. Ne deka nekoj posebno me ima iskritikuvano no sepak gledam deka e tapa i deka egzistira vo najmala raka na stara slava. Brojot na komentari e drasticno namalen, me vagjaat od blogrolovi, ziva depresija. Nitu za Indija poveke ne pisuvam od pricini shto veke mi stanuva pateticno. Za Polska isto taka ne pisuvam, denes ke odam da glasam pa ke vidime shto ke izleze. Opisaniot pred nekoj mesec gradonacalnik na Warszawa sega kandidira za pretsedatel, negovata partija nema da pobedi no sepak ke vleze vo vladeacka koalicija. Nejse, ionaka ke ja napsutam drzavata vo rok od 3 godini, forever.
Back to blog being tapa.
Nemam vreme da napravam nov dizajn. Nemam instalcionen disk za windows da vovedam kirilicna poddrshka, imam konvertori na zlatno.com, no vrskata mi pagja sredno na sekoi 10 minuti osobeno, spored marfieviot zakon, koga treba da postiram, i kako rezultat za da konvertiram eden post gubam nervi. A nervite, velat, se gubele nepovratno.

Za nekoja nedela blogot ke napolni 4 godini. Ne mislam da go zatvoram, ne mislam da go smenam drasticno no nekoja do promena sigurno ke dojde vo blisko-dalecna idnina. Sega mozam da najavam post za Makedonija, preveden od mene, objaven vo polskite mediumi...najavuvam osvrti kon raboti koi me preokupiraat denovite, malce knigi, pomalce filmovi, voveduvanje na esenski spleen...od nego nema begstvo.

Idnina? Ovoj blog sigurno nema da ima poveke ili pomalku poseti od sekogash. Nekoi od redovnite citateli ke me napustat, ke dojdat i nekoi novi. Idninata sigurno ke reflektira shto vo nea ke se slucuva so mene, sigurno, kako i do sega ke vlijae na mojata sposobnost za koncentracija i izlivi (ili ne) na entuzijazam. Blogot nema nikogash (kako shto ne bil i dosega) da bide provokativen, besen, ogovaracki, depresiven, hipersreken, filozofski, planiran, objektiven, politicki-popraven, monotematski, bez stilisticki i pravopisni greski....

Blogot ke ostane spontan, optimisticki, refleksiven, interaktiven, otvoren za sorabotka pod mototo - peace, love and prosperity, zatvoren za koalicijata – spam, troll and flame, hronicno digresiven, manijakalno-depresiven, proleten, leten, zimski, esenski...bez reklami i bez nasilstvo.

tuku aj shto go tupam, ke si vidite i sami...cim navratite, ako navratite...internetot e skapa rabota, sepak.

понеделник, септември 19, 2005

сабота, септември 17, 2005

the making of a legend

U ime sve nas iz osamdeset i maksimum prve...

Koga bev osnovno bev mnogu jak poet. Dodusa, sekogash nekoj drug bil pretsedatel na literaturnata sekcija ama jas bev definitivno nejzin pocesen clen. Vo vrska so „tvoreshtvoto” mozam da kazam samo deka beshe sporedno, najbitna rabota bea literaturnite citanja a niv gi imashe vo izobilstvo. Devette osnovni ucilishta i 5-6-sredni koi egzistiraat ovde, drushtvoto na pisateli, sekakvi vidovi na mladinski organizacii (iako vo mnogu pomal broj otkolku sega), biblioteki, drzavni natprevari...seto toa dovolno da ne se bide na cas najmalku ednash nedelno. Dodatno, se napraviv voditelka na ucilishno radio, shto znaci deka sekoj ponedelnik po nekolku casa snimav emisija koja shto se emituvashe (i dosaduvashe) naredniot den. Osven toa glupavi sekcii po angliski, pa hor, pa ushte eden hor, ne sum bila normalna. Posle toa se opametiv i se otkazav od bilo kakva vanskolska aktivnost (so isklucok na epizodna uloga vo eden tamu vesnik skolski i nekolku lokalni)...za koja shto i bash nemalo nekoi priliki ponatamu...
Propali antitalent.

No sepak, najgolem hajlajt bese ucestvo na eden imbecilen lokalen tv kviz so naslov dzvezdicki...togash preminav vo legendi. Garant do den denes kazuvaat anegdoti za toa kako go izblamirav celo skolo.

Vo kvizot se natprevaruvaa osnovni ucilishta vo nekolku kategorii: opshta nekultura, nekoi kvazi igri bez granici, pretstavuvanje na mladi talenti i ostanati pulsi kviz . Jas ja imav taa nesreka da me odberat da go pretstavuvam nivoto na znaenje vo taa prokleta prva rubrika. Zadacata- banalna, ti postavuvaat prasanja (zemeni od bestsellerot Iljada Zoshto Iljada Zatoa) i ti na toa treba da odgovarash so Da ili Ne.

Den prvi, rubrika prva,prasanje vtoro ili treto – dali sonceto se vrti okolu zemjata?
Genijalnata Ania e presrekna, prasanjeto e boza, dobro kako mozat tolku lesni prasanja da postavuvaat, shto si mislat tie deka sum imbecil, neka ne se zezaat. Ania kreva raka i zamaena od site tie misli shto i se provrtea niz glavata go veli sudbinskoto DA ....i preogja vo istorijata.

Naredniot den simulirav deka sum bolna za da ne odam na ucilishte no za zal za moite roditeli ne postoeshe takva opcija i taka so crveni obrazi, skromno i tivko vleguvam vo moeto osmo cetiri (ili sedmo beshe, nejse), se vovlekuvam na pretposlednata klupa i kutam, isto kako da ne postojam, isto kako da me nemalo nikogash. Za zal, mojata strategija propagja vo rok od 2 minuti. Site mozni nastavnici, site ucenici, pa duri i tie kopilinjata od oddelenska nastava ne se kolebaa vrz mene da go isturat svojot gnev – kako mozeshe da bidesh tolku glupava!!!Koj sme pratile da ne pretstavuva, sho se pikash po kvizovi ko ne znaesh osnovni raboti, kako si stignala do osmo oddelenie, kako imash petka po geografija, odi ubi se....itn itn

Taka, go preziveav denot, se vrativ doma, i resiv da spremam odmazda.

No sepak, istorijata vo mojot slucaj ne se povtori. Vo rok od dve nedeli imashe finale. Talentitie i sportistite sepak go isturkaa moeto ucilishte kon pobeda so kremskoto Goce Delcev (so koe shto imase najpoveke tepacki, osobeno koga ke se najdevme na nivna teritorija – sirok sokak, ili tie na nasha- ama shto bi barale tie gore...vo globala tepackite bea zensko-zenski bidejki imashe eden kup lokalni fraeri ili na nashki sankurinja koi shto gi ostavile svoite gocedelcevski zenski za smetka na nekoja klimentohridska)

Finale – den prvi, rubrika prva, pak me pushtija da odam, moralo da bidat istite. Site me gledaat prvo, mi se zakanuvaat so kotek, so nekanenje na zurki, so nemanje na partner za polumatura, so frlanje na canti niz prozorec...uzasno brutalni vreminja bea tie.

Voditelkata na televizija Orbis ima ovca volna tamu kade shto bi trebalo da ima kosa i drecliv roze karmin. Nejzinite pomoshnici se debeli i imaat bubuljici. Studioto e zeshko, vnatre redovno vleguvaat macki, kucinja i patnici namernici....3,2,1, akcija.

Znaci, voditelkata, tolku prekrasna i mila, tolku ubava i sakana. I ledena i medena, mi go spasi obrazot. Sosema nesvesno go svrte livceto na koe shto gi cuvashe prasanjata (i odgovorite) kon mene, vo momentot koga ja prasuvashe drugata ekipa (osudena na poraz koj nikogash nema da si go prosti). Vo toj moment gi vidov site magicni prasanja. Sodrzinata bese sporedna, ona koe shto beshe bitno beshe brojot na prasanjeto a ona koe shto bese presudno mozev da go vidam bez najmal napor- da i ne...zaokruzeni so marker! zolt!! HA!

Nabrzina mu gi sepnav na mojot partner nekolkute brojki so odgovorite koi gi zapametiv, da ne zgreshi slucajno neshto pa da go snajde mojata sudbina. I togash pocnavme.

Ania – prasanje 3
Ovca Volna – drn drn drn bla bla bla katakumbi drn drn
Ania – Da
Ovce Volna – tocen odgovor !!1

Luzerska ekipa – prasanje 4
Ovca Volna – izvozot na zito vo drn drn drn drn e tolku i tolku
Luzerka ekipa – Ne
Ovca Volna – nazalost opet krivo.

Ovaa postapka se povtori tocno 5 pati vo tekot na traenjeto na programata. Rezultatot beshe pet nula za mene. Ovcata volna za mnogu kratko vreme skonta deka lazam, kradam i imam voshki, no bese veke kasno, mojata short term memorija imashe ovojpat se registrirano i moeto ime se vpisa so zlatni bukvi vo istorijata na OU Kliment Ohridski.
I licno direktorkata mi cestita, i site mi se izvinija, i mi kupija sokce vo tetrapak, i mozev da igram na fliperi posle casovi preku red, i ja pominav sestata staza...

Oni mene!

Aha, naseto ucilishte izgubi toj den, ne pobedivme vo finaleto...no sepak...toa mene ne me interesirashe ama ich...
Moral? – prepisuvanjeto e legalno togash koga nikoj ne moze da ti go dokaze sprotivnoto! Childhood is brutal! Ako ne mozesh da gi pobedish, zaebi gi! Tolku od prilika....

четврток, септември 15, 2005

od dnevnikot na gradskata ucitelka

Ete, utre pominuva mojata prva rabotna nedela vo nova sredina. Povtorno se sluchi najloshoto...apk predavam, ovoj pat sepak napreduvav. Rabotam vo svojot roden grad i mozham da odam na rabota so tramvaj, a i napreduvav i vo toa shto sega predavam vo najstarata gimnazija vo Wroclaw, shto ne znaci deka e stara i vo polu-raspadnata sostojba, shto znaci deka na sekoe prosecno 15 minuti se obiduvam da ja otvoram vratata od gabinetot kade shto treba da go oddrzam casot. Vtora rabota e toa shto samo ednash nedelno pocnuvam vo 8 spored toa, nema poveke stanuvanje vo 5, si stanuvam vo 8 kako normalen covek i epten toa mi godi. Treto, rabotam na smetka na drzhavata, taka da zarabotkata e priblizna so taa vo Makedonija, shto e mnogu losho, i shto znaci deka ova rabotno mesto ne ostanuva moe edinstveno, i deka pak ke go rabotime od 8 do 18, ama ako, trpime se.

Rabotata mi odi ubavo vo site 6 klasa vo koi predavam so eden isklucok. Zaradi toj isklucok od ponedelnikot do sredata imav glavobolki a denes i utre odam na rabota so mirna glava bidejki gi nema na rasporedot. Isklucokot se vika Ie.

Isklucokot se sostoi od 15 razgaleni ucenici na vozrast od 16 godini koi od samiot pocetok resile da se zaebavaat na cas po angliski. Isklucokot od samiot pocetok ne reagira na nishto i isklucokot e sosema siguren deka vo srednoto obrazovanie toj ima isklucivo prava i nikakvi obvrski. Kon isklucokot nemam nishto licno, sigurno se dobri deca koi imaat losho sfakanje za nekoi raboti, no sepak, izgleda ke treba da se vooruzam i da trgnam na vojna. Se poradi eden proklet isklucok, a mozeshe da bide tolku ubavo, so povremeni grmezi i vrnezi. Se sluci bura.
E sega, vo vakvi momenti mnogu mi e krivo shto ne rabotam vo Mk. Dokolku na primer vo gimnazijata Josip Broz Tito vo Bitola bi imala takov isklucok, fino lepo bi izbrkala dvajca od cas, bi im zakachila neopravdan, bi gi stanala za ocena, bi im stegnala po eden nedovolen, moznostite za torturiranje bi bile beskrajni. Bi stanala strashna, gnasna, odvratna, grda, debela, isfrustrirana profesorka nasiroko i nadolgo ogovarana vo gimnaziskite hodnici, no mene ama ich nemalo da me boli za toa.

A vaka, isklucokot e semoken. I demek, treba da si igram dangerous minds i da si zamishljam deka sum Misel Fajfer. I demek, jas sega treba da mislam, kakvi strategii da upotrebam za kopilinjata da se smiluvaat i na primer da se odnesuvaat barem 10% od ona shto treba da znaci odnesuvanje za vreme na cas. I znaci, toj iskluchok treba mene da mi bide problem vo zhivotot.
Ha! Vojna ili mir. Diktatura ili demokratija. Liberalizmot propagja koga e vo prasanje vospituvanje za mnogu kratko vreme, anarhijata ne e dozvolena a demokratijata ne uspeva. Voveduvanje na smrtna kazna za zhal ne e opcija, ne smeam da mavam so prachki i ne smeam da brkam od chas. Za da stojat vo kjosh sepak se golemi.

I shto da se pravi so takvo zaebano stado? Ili aj, da ne gi tretirame kako ovci, shto da se pravi so takvi mladi nadezhni mladi lugje koi sigurno sakaat da nauchat angliski, no ne znaat toa da go izrazat. Kako da im se pomogne vo nivniot pat kon drzavnata (teshka) matura? Zoshto jas se zamaram so pishuvanje na vakvi postovi?

It’s a tough job, but someone’s got to do it

p.s vo Polska, najteshkata kletva e „da dade gospod da ucish tugji deca.” Me fati.

недела, септември 11, 2005

nema kraj...








ete gi i levo:)) a ke ima i ushte...ne deka ja otkriv amerika ama pet godini blog bez buttoni ne go biva:)

петок, септември 09, 2005

teddy-bear camp!!!


Se sekavate na dzudzeto od filmot za Ameli koi shto proseta po celiot svet i od sekade mu prakashe razglednici na svojot sopstvenik?(mojata omilena slika- taa od Moskva)
Istoto moze da mu se sluci na vashiot najdobar domasen prijatel- vasheto meche. Go sakate li vaseto meche? Se custvuvate li posebno privrzani kon nego?
Vaseto meche e tolku prekrasno, sekogash e tuka koga vi e potrebno. Vi pomaga da zaspiete, ve pregrnuva koga placete, go nosite so sebe vo stresni situacii...

SEGA IMATE NESEKOJDNEVNA PRILIKA DA JA VOZVRATITE VASATA LJUBOV!!! Zablagodarete mu se na vaseto meche! Ispratete go na letovanje vo Minhen!

Ekskluziven kamp za mechinja vo Minhen vo traenje od edna sedmica

Vaseto meche ke bide vo sigurni race. Ke go prosetame po site prekrasni mesta koi treba da gi vidi vo Minhen. Ke go napieme vo Hard Rock Cafe, ke go masiraat najdobrite prostitutki. Ke go naranime so poznatite bavarski kolbasi. Vaseto meche moze za edna nedela da gi nauci osnovite na germanskiot jazik!!!

SETO TOA ZA samo 149 EVRA!!!

Se razbira vaseto meche ke se vrati od letuvanjeto na svojot zivot so foto-album i sertifikat za ucestvo na ekskluzivniot i edinstven svetski kamp za MEChINJA!!!

Jas bi sakala da go pratam mojot Pikachu na surfing vo Kalifornija i moite vinski sisinja da gi posetat svoite prijatelki vo juzna Francija...eeeh, kolku mnogu idei za biznis ima na ovoj volsheben svet


Sosema P.S
Ili...epten nadvor od temata...

Ovoj tekst bese so najgolemi nameri da stane kirilicen no za zal kirilicniot konvertot na Panta Rei se isklucuvase dodeka jas se brkav so Ch-to i Sh-to na nego....posle 3 brishenja mi se smaci i zaradi toa se vrakame kon starata i losha latinica...ako ne vi odgovara, pratete mi windows me so kirilicna poddshka pa ke instaliram

среда, септември 07, 2005

kaj site tamu i jas:)

da ne ostanam slucajno pokuso...em ime, em prezime


Artificial Networked Infiltration Android


a ova vtoroto e podobro...krazybalkan ne bese primen za cyborg...smrk:(


Artificial Networked Android Manufactured for Accurate Repair and Immediate Assassination

сабота, септември 03, 2005

nejzinoto visocestvo kravata

Делхи не ме пречека онака како што ми беше ветено. Се покажа многу брутален од почетокот па богами и се до крајот. Првото нешто што го го видов во него беше ништо. Буквално. Аман ме возеше по пусти нерамни патишта и од време на време имаше по некоја палма. Ама само од време на време. Во главно, дрвата покрај патот не беа ништо посебно. Првите крави. Кравите не се културен шок за мене, растена на ќошот од Битола. Многу често крави, овци и коњи паселе пред мојата зграда. Овчарите го бркаа моето куче кога го шетав во тревникот позади еден од најпознатите битолски хотели кој просторот го дели со пензионерски дом. Разликата помеѓу Битола и Делхи беше во тоа што ова во Македонија изгледа невообичаено, т.е е нешто што нормално не се очекува да се најде во град (иако се наоѓа, и тоа повеќе од често) а во Индија, кравите се главни одлики на секое населено место. Освен, разбира се, центарот на Бомбај. (па која крава би сакала да оди таму?) За центарот на Бомбај ќе зборуваме во друга прилика а сега да се вратиме кон главната тема на мојата прва исповест за Индија- нејзиното височество кравата.
Како прво ќе кажеме нешто за физичкиот изглед на кравата. Основна разлика помеѓу, ете, да речиме, една македонска Ружа и индијска Дурга (божицата со исто име не би требало да ми се налути бидејќи обете се свети) е во тоа што Дурга има грб како на камила и е гангста гето урбан хај-фај хипик. Замисли ја Ружа на раскрница. Замисли го нејзиниот преплашен израз на муцката, нејзините растреперени облини и паниката што би ја зафатиле. Замисли ја сега Ружа како очајно мука и предизвикува сообраќаен хаос каков што гарант не можете да си замислите. Дурга е сосема поинаква. Таа е самостојна, зрела, практична и велат дека може да те благослови и да ти донесе среќа. Не знам дали сте свесни колку многу есеи за неа има напишано големиот Махатма Ганди. (а во зборот Махатма веќе е сокриено значењето- голем, тој е голем дупло).
Дурга има на грб на камила и во главно е прилично дебелка иако може да се најдат изгладнети Дурги но сепак, тоа се крави кои не знаат да еволуираат како што треба и следствено се во се помал број. Сега замислете ја Дурга на раскрсница, или, што може почесто да се најде во Индија, Дурга на кружен тек. Дурга никогаш не е сама бидејќи нејзиниот сопственик (да кравите во Индија имаат сопственици) ја пушта секој ден на улица заедно со нејзините другарки. Дурга заедно со Рада, Парвати и Кали се движат мрзоволно по точно средината на улицата. Дури и кога се уморни легнуваат да дремнат на среде раскрсница и воопшто не им смета гласниот сообраќај. Кравите во Индија не предизвикуваат хаос во сообраќајот од проста причина што хаосот во сообраќајот би постоел со или без крави. Во земја со еден билион жители хаосот е неодминлив елемент во кој и било аспект во животот. Не постојат пусти улици, не постои самотна прошетка по парк и не постојат места погодни за медитација. Индија, иако широка, долга и шарена, не е идеално место за возење со двеста километри (или колку и да е тоа милји) на саат и слушање гласно на сај транс. А кравите се само една од многуте причини за сето тоа.
Сопругот на Дурга беше една од најстрашните работи во Индија. Тој е помалку почитуван од сопругата, додека Дурга ужива нејзиниот сопруг црнечки работи влечејќи кочии, запрежни коли и застанати на нив селани, и нема шанси да гледа фудбал и да биде служен со пиво после работа. Еден типичен индијски вол е слабичок, бел и негов карактеристичен знак се неговите долги до бескрај рогови. Роговите му се долги и до цел метар и неговата појава предизвикува стравопочит кај сите учесници во сообраќајот. Многу е возможно да волот кој стои на семафори (понекогаш) веднаш до марутито во кое се возиш ти, само малку ја заниша главата и доколку си роден под среќна ѕвезда тогаш ќе се збогуваш само со стаклото од задната врата, земајќи во предвид дека си останал жив и цел. Авторката на постот е многу среќна. Воловите влечеле коли покрај туѓи марути-ја. Во оваа земја воловите имаат тежок живот и се на милост и немилост на своите Дурги.
Дурга дава млеко и заради тоа е почитувана и обожувана. Посетив неколку нејзини храмови во Карнатака а и во секој шиваистички храм треба да има барем по еден крава-идол. Во Насик пред еден од многубројните храмови се продаваше свето сено со кое после тоа се ранеа кравите поседувани од истите луѓе кои го продаваа сеното. Многу често може да наидете на редица на десетина коли кои на некој селски пат се приморани да застанат бидејќи возачот на првата во редицата кола решил да излезе од неа и да и се помоли и украси со гирланди. Дурга е исто така доживотно осигурана. Никој не смее да ја навреди и повреди. Телешко може да се порача само во Гоански ресторан. И тоа какво телешко...
Дурга сепак нема лесен живот. Иако сите ја обожуваат и украсуваат сепак многу често е оставена сама на себе. Се рани по контењери и многу често џвака пластика и најлони. После тоа Дурга боледува и умира во маченичка смрт. Во Индија постојат многу невладини организации кои се обидуваат да ги натераат луѓето да ги третираат кравите со повеќе почит и да ги хранат со треви. Дурга сепак, не може да влезе во парк или градина бидејќи тие се оградени со високи ѕидови а внатре може да влезе само човек и најверојатно некое паметно куче. Сепак, секое осамостојување е тешко.

петок, септември 02, 2005

smrtta na irc

by irina dienezhkina

Si sedam pred kompjuter. Slusam cukanje. Slusam glasno – „cuk-cuk!” Koj e sega vo dva nautro? Cudno... Prodolzuvam da sedam. I naednash vratata tivko se otvora i vleguva neshto vo carsav. I so kosa. (taa za na niva)

-Koj si ti? – prasuvam celiot nervozen.
-Smrtta- tivko odgovara. Po se izgleda glupavo i e.
-Sh-sh-shto baras?

Stoi, se nisha na ednata pa na drugata strana. Si igra so kosata.

-Taka- veli- bev vo blizina, pa si rekov da naminam...a oti? Da si odam?
-Ne- ovojpat i odgovaram sigurno - kako taka? Raskomoti se. Ke se napiesh caj?

A taa kutrata, gi krena ramencatata. Se srami, no sepak poleka poleka, sedna na rabot od stolicata. Odam da napravam caj. Voda da svaram. Sheker da turam. Sekerot ti e batka osnova...

Se vrakam vo sobata, a Smrtta sedi pred kompjuter i cuka na tastaturata. Poleka. Odma se gleda deka nema mnogu iskustvo so internet.

-Shto pravis?- ja prasuvam.
-Ircam...-odgovara celata zadovolna.

Abre sho bilo, aj nema gajle. Neka irca. Ne ke i branam. Ne sum vlav.J

Sednav odstrana, gledam na monitorot. Smrtta irca so nick Nasty. Pisuva nekoi gluposti. Zdr.Zdr. asl, psl, Nizi redici smeshkovci. Skonta odma kako odat rabotite.

Posle go ispivme cajot. Duri i biskviti sum ja pocastil. Ne ke i zalam. Na smrtta li da i zalam? Neka si kasne. I taka...Go ispivme cajot pa pocna da se sprema za beganje.

-Jas ke si odam- veli- me ceka rabota. Znaesh kako e.
-Sigurno- klimam so glavata – rabota si e rabota. Poveli drug pat.
-Sekako!

Mi se nasmevnuva. Izgleda i sum simpaticen. Dobar decko sum. Me sakat lugeto.
Si otide. Jas sednav pak da ircam. Sigurno me cekaat. Vleguvam, nema nikoj. Znaci, ne bash prazno, neshto ima tamu. Ama nekako se gleda deka se e staro. Nema novi poraki na kanalot. Posledniot tekst – „ajde bre peeri, kenjajte sega da ve vidam?.” Nekoja si Nasty. Poznat mi e nickot od nekade....a, nejse. Aj sega da proveram posta.

Irena Dieniezkina – 22 godini, svojata prva kniga so raskazi „Daj mi” (orginalen naslov –Give me! A song for lovers) ja izdade na vozrast od 20 godini, kako student na novinarstvo vo Jekaterinburg. Knigata e nominirana za Nacjonalnij Bestseller 2002. (Bukaro, knigata da si ja najdes i da si ja procitash)

p.s Irina stana slavna a otkako gi objavi nejzinite raskazi na internet:)